Mnogi zalivaju cijelu baštu istim ritmom, ali krastavac i paradajz nemaju iste potrebe. Jedan voli češću vlagu, drugi više cijeni duboko i mirno zalivanje.

Gorki krastavci su veliko razočaranje, posebno kada biljka izgleda zdravo. Gorčina se često pojača kada biljka trpi stres od suše, vrućine ili naglih promjena.

Kod krastavaca je berba dio njege. Ako plodovi ostanu predugo na biljci, ona dobija signal da je posao završen i slabije stvara nove zametke.

Pucanje paradajza najčešće se desi poslije nagle promjene vlage. Biljka dugo trpi sušu, a onda odjednom dobije mnogo vode i plod se prebrzo napuni.

Krastavac je biljka koja voli vodu, ali to ne znači da korijen treba stajati u blatu. Previše vode bez vazduha u zemlji često dovodi do žućenja i slabog rasta.

Preslica se dugo koristi u baštama kao pomoć za jačanje biljaka i preventivnu njegu lista. Posebno je zanimljiva baštovanima koji žele prirodniji pristup zaštiti.

Talog kafe mnogi čuvaju za biljke, ali ga ne treba bacati u gomilama oko svake stabljike. Kao i svaki dodatak, koristan je samo kada se koristi umjereno.

Kvasac se često spominje kao domaći trik za bolji rast, naročito kod rasada. Može biti zanimljiva pomoć, ali nije zamjena za pravu prihranu i zdravu zemlju.

Rasad često strada ne zato što je loš, nego zato što iz zaštićenog prostora odmah dođe na jako sunce i vjetar. Biljci treba kratko prilagođavanje.

Pokošena trava je odličan materijal za baštu kada se koristi pravilno. Čuva vlagu, smanjuje korov i štiti zemlju od pucanja, ali predebeo sloj svježe trave može napraviti problem.