Mnogi zalivaju čim vide da se list objesio, ali vrijeme zalivanja je jednako važno kao i količina vode. Po najvećoj vrućini biljka može doživjeti dodatni stres.

Snažna stabljika je osnova dobrog paradajza. Ako biljka samo juri u visinu, a stabljika ostaje tanka, kasnije teže nosi plodove i lakše se lomi.

Ljuta paprika se u nekim baštama koristi kao odbijajući sprej za štetočine, ali s njom treba biti oprezan. Prejaka smjesa može nadražiti kožu, oči i oštetiti nježne listove.

Kada dođu velike vrućine, paradajz može cvjetati, ali cvjetovi otpadaju prije zametanja. To ne znači odmah da biljci fali čudesna prihrana.

Lisne vaši se najčešće skupljaju na mladim vrhovima, pupoljcima i donjoj strani listova. Blagi sapunasti sprej jedan je od najjednostavnijih načina da se napad uspori na početku.

Mlade voćke često najviše stradaju tokom sušnog perioda. Korijen još nije dovoljno dubok, a trava oko stabla im uzima vodu baš kada im je najpotrebnija.

Krastavci koji pužu po zemlji često se prljaju, teže beru i imaju više vlažnih listova. Uzgoj na mreži može olakšati njegu i učiniti biljku prozračnijom.

Puževi najviše vole mlade, mekane listove. Dok čekate da biljka ojača, oni često već naprave štetu, posebno poslije vlažnih noći i zalivanja.

Krastavac zna naglo krenuti, a onda isto tako naglo stati. Najčešće nije problem u sjemenu, nego u tome što biljka tokom berbe ostane bez mirne vlage i lagane prihrane baš kad joj najviše treba snage.

Paradajz ne traži samo da naraste visoko. Ako korijen nema stabilnu vlagu i dovoljno hraniva, biljka može imati mnogo lista, a malo zdravih i krupnih plodova.