Kada paradajz dugo ostaje zelen, mnogi odmah skidaju listove da sunce dođe do ploda. To može pomoći malo, ali pretjerivanje često napravi štetu.

Gorki krastavci su veliko razočaranje, posebno kada biljka izgleda zdravo. Gorčina se često pojača kada biljka trpi stres od suše, vrućine ili naglih promjena.

Bijele mušice su sitne, ali naporne štetočine. Često ih primijetite tek kada protresete biljku i oko lista poleti oblak sitnih bijelih insekata.

Zaperci na paradajzu često zbunjuju početnike. Neki ih skidaju sve, neki nijedan, a istina zavisi od sorte, načina uzgoja i prostora u bašti.

Mnogi zalivaju cijelu baštu istim ritmom, ali krastavac i paradajz nemaju iste potrebe. Jedan voli češću vlagu, drugi više cijeni duboko i mirno zalivanje.

Paradajz je posebna biljka jer može pustiti dodatne korjenčiće iz dijela stabla koji se nađe u zemlji. Zato se rasad često sadi malo dublje nego što je rastao u čaši.

Kompost je osnova zdrave bašte, a od njega se može napraviti i blaga tečna prihrana. Prednost je što je nježnija od mnogih jakih đubriva i hrani zemlju, ne samo biljku.

Tikvice imaju velike listove koji brzo prekriju gredicu. To izgleda bujno, ali donji listovi često leže na zemlji, skupljaju vlagu i prvi obolijevaju.

Paprika zna izgledati zdravo, cvjetati, a onda cvjetovi samo opadnu. Najčešći razlog je stres: suša, naglo zalivanje, hladne noći ili previše jake prihrane.

Paradajz najviše voli kada voda ide tamo gdje treba: u zemlju oko korijena. Kvašenje lista, posebno uveče, često stvara uslove za bolesti.