Kada paradajz ima veliko stablo, puno listova i izgleda kao najjača biljka u bašti, a plodovi ipak ostaju sitni, problem često nije u slaboj njezi nego u pretjeranoj njezi. Baštovani iz najbolje namjere stalno dodaju prihranu, koprivu, stajnjak, kompostni čaj i razne dodatke, ali biljka tada može otići u list umjesto u plod. To se najčešće vidi po tamnozelenim listovima, jakom rastu, mnogo zaperaka i plodovima koji se sporo pune.
Prvi korak je da prestanete nekoliko dana ili sedmica sa jakom prihranom, posebno onom koja gura zeleni rast. Kopriva je korisna u ranoj fazi, ali kada paradajz već ima cvijet i plod, ne treba ga stalno gurati azotom. U toj fazi važniji su ravnomjerna vlaga, zdrav list, dovoljno sunca i uravnotežena ishrana. Ako je zemlja dobra, biljka ne mora stalno dobijati nešto novo.
Drugi korak je provjera zalivanja. Sitni plodovi se često javljaju kada biljka prolazi kroz sušu, pa onda dobije previše vode. Paradajz ne voli šokove. Zalivajte oko korijena, najbolje rano ujutro, polako i dublje. Ako je površina zemlje suva, ne znači odmah da je suvo i u dubini. Provjerite prstom nekoliko centimetara ispod površine. Malč od slame ili suve trave pomaže da vlaga bude stabilnija i da plodovi ne trpe.
Treći korak je pravilno vođenje biljke. Ako je paradajz pregust, mnogo energije ide u listove i zaperke. Kod visokih sorti uklanjajte zaperke postepeno, ne sve odjednom. Ostavite dovoljno zdravih listova da hrane plodove, ali otvorite biljku da vazduh prolazi. Donje listove koji dodiruju zemlju uklonite, jer oni često donose vlagu i bolest.
Četvrti razlog može biti opterećenje. Ako biljka nosi previše cvjetova i sitnih plodova, a korijen nije dovoljno jak ili je vrućina velika, plodovi se slabije pune. Uklonite slabe, bolesne i deformisane dijelove. Pred kraj sezone možete odstraniti cvjetove koji neće stići da daju zreo plod, kako bi hrana išla u ono što već postoji.
Ne zaboravite da i sorta ima ulogu. Neke sorte prirodno daju sitnije plodove, ali ako su plodovi znatno manji nego što bi trebalo, najčešće je problem u stresu, vodi ili previše zelenog rasta. Paradajz najbolje daje kada mu se ne mijenja ritam svaki dan. Manje forsiranja, stabilna voda, prozračna biljka i umjerena prihrana često donesu krupnije i zdravije plodove.
