Talog kafe mnogi čuvaju za biljke, ali ga ne treba bacati u gomilama oko svake stabljike. Kao i svaki dodatak, koristan je samo kada se koristi umjereno.

Krastavac zna naglo krenuti, a onda isto tako naglo stati. Najčešće nije problem u sjemenu, nego u tome što biljka tokom berbe ostane bez mirne vlage i lagane prihrane baš kad joj najviše treba snage.

Paradajz ne traži samo da naraste visoko. Ako korijen nema stabilnu vlagu i dovoljno hraniva, biljka može imati mnogo lista, a malo zdravih i krupnih plodova.

Soda bikarbona se često spominje kao kuhinjski trik za baštu, ali najveća greška je kada se koristi prejako i prečesto. Tada može više naškoditi listu nego pomoći biljci.

Drveni pepeo mnogi čuvaju za baštu jer sadrži korisne minerale, ali nije za svaku biljku i nije za svaku zemlju. Najveća greška je kada se sipa previše i preblizu korijena.

Kopriva je jedan od najpoznatijih domaćih pripravaka za jače biljke. Baštovani je vole jer je dostupna, besplatna i može pomoći biljkama da dobiju bolju zelenu masu.

Kada biljka krene da cvjeta i veže plodove, više joj ne treba samo bujan list. Tada su važni kalijum i stabilna vlaga, a gavez je jedan od omiljenih domaćih pripravaka za tu fazu.

Ljuske jaja mnogi samo bace oko biljke i očekuju čudo. One zaista mogu biti korisne, ali najviše kada se dobro usitne i koriste kao dugoročni dodatak zemlji.

Kupus često izgleda snažno dok su listovi mladi, a onda se pojave rupice. Ako se sitne gusjenice ne primijete na vrijeme, za nekoliko dana mogu napraviti veliku štetu.

Mravi sami po sebi nisu uvijek problem u bašti. Problem nastaje kada počnu da čuvaju lisne vaši, jer se tada vaši brže šire po mladim vrhovima biljaka.