Snažna stabljika je osnova dobrog paradajza. Ako biljka samo juri u visinu, a stabljika ostaje tanka, kasnije teže nosi plodove i lakše se lomi.

Ljuta paprika se u nekim baštama koristi kao odbijajući sprej za štetočine, ali s njom treba biti oprezan. Prejaka smjesa može nadražiti kožu, oči i oštetiti nježne listove.

Kada dođu velike vrućine, paradajz može cvjetati, ali cvjetovi otpadaju prije zametanja. To ne znači odmah da biljci fali čudesna prihrana.

Lisne vaši se najčešće skupljaju na mladim vrhovima, pupoljcima i donjoj strani listova. Blagi sapunasti sprej jedan je od najjednostavnijih načina da se napad uspori na početku.

Mlade voćke često najviše stradaju tokom sušnog perioda. Korijen još nije dovoljno dubok, a trava oko stabla im uzima vodu baš kada im je najpotrebnija.

Krastavci koji pužu po zemlji često se prljaju, teže beru i imaju više vlažnih listova. Uzgoj na mreži može olakšati njegu i učiniti biljku prozračnijom.

Kod krastavaca je berba dio njege. Ako plodovi ostanu predugo na biljci, ona dobija signal da je posao završen i slabije stvara nove zametke.

Pucanje paradajza najčešće se desi poslije nagle promjene vlage. Biljka dugo trpi sušu, a onda odjednom dobije mnogo vode i plod se prebrzo napuni.

Krastavac je biljka koja voli vodu, ali to ne znači da korijen treba stajati u blatu. Previše vode bez vazduha u zemlji često dovodi do žućenja i slabog rasta.

Preslica se dugo koristi u baštama kao pomoć za jačanje biljaka i preventivnu njegu lista. Posebno je zanimljiva baštovanima koji žele prirodniji pristup zaštiti.