Kada završe radove u bašti, mnogi žele da sve izgleda besprijekorno. Svaka grančica, svaki list i svaki biljni ostatak završavaju u vreći za otpad. Na prvi pogled takva bašta djeluje uredno, ali iskusni baštovani često imaju potpuno drugačiji pristup.
Oni ne uklanjaju sve odjednom.
Prije nego što bilo šta bace, pažljivo pregledaju svaki biljni ostatak. Zdrave stabljike, lišće i grančice često izdvoje jer znaju da se mogu iskoristiti na više načina.
Neki završavaju u kompostu, drugi se usitne i koriste kao organski materijal, dok se pojedini ostavljaju da se potpuno osuše prije nego što dobiju novu namjenu u bašti.
Naravno, sve što pokazuje znakove bolesti ili napad štetočina odmah se odvaja i ne koristi ponovo. Upravo je u tome razlika između iskusnog i neiskusnog baštovana – ne čuva se sve, već samo ono što je zdravo.
Još jedna navika koju mnogi imaju jeste da tokom čišćenja odvoje vrijeme za pregled kolaca, mreža i vezica. Ako je nešto oštećeno, popravi se odmah, dok je sezona još svježa u sjećanju.
Na taj način narednog proljeća ne gube vrijeme tražeći novi materijal ili popravljajući ono što su mogli završiti mnogo ranije.
Mnogi iskoriste ovaj period i da pregledaju baštenski alat. Motike se očiste od zemlje, makaze naoštre, a drvene drške premažu zaštitnim uljem kako bi trajale što duže.
Naši stari govorili su da se dobra bašta ne održava samo dok biljke rastu. O njoj se vodi računa tokom cijele godine, čak i kada su gredice prazne.
Upravo tada nastaju navike koje kasnije štede vrijeme, novac i trud.
Iskusni baštovani ne vide baštu kao posao koji traje nekoliko mjeseci. Za njih je to prostor koji traži pažnju u svako godišnje doba, bilo da se sije, bere, orezuje ili samo planira naredna sezona.
Možda najveća tajna uspješnih bašta nije u skupim preparatima ili posebnim sortama, već u tome što se ništa ne radi na brzinu. Svaka sitnica ima svoje vrijeme, a svaka navika svoj razlog.
Da li vi nakon završetka sezone odmah sve uklonite ili prvo razmislite šta se može iskoristiti i naredne godine?
