Kada uređuju baštu, većina ljudi želi da svaki kutak izgleda savršeno. Trava je pokošena, korov uklonjen, a svaka biljka ima svoje mjesto. Iako uredna bašta izgleda lijepo, iskusni baštovani često namjerno ostave jedan manji dio dvorišta potpuno prirodan.
Na prvi pogled izgleda kao da su ga zaboravili urediti, ali iza toga postoji veoma dobar razlog.
Na tom mjestu često rastu samonikle biljke, trava i različito poljsko cvijeće. Upravo takvi dijelovi dvorišta privlače pčele, leptire, bubamare i mnoge druge korisne insekte koji su važan dio prirodne ravnoteže.
Kada u bašti ima više korisnih insekata, cijeli prostor postaje življi. Tokom toplih dana nije rijetkost vidjeti pčele kako obilaze cvjetove, leptire koji lete između biljaka ili bubamare koje se zadržavaju na lišću.
Zbog toga mnogi iskusni baštovani ne uređuju baš svaki centimetar dvorišta. Mali kutak prepuštaju prirodi, bez čestog košenja i uklanjanja svih samoniklih biljaka.
Naravno, to ne znači da baštu treba zapustiti. Važno je održavati red tamo gdje raste povrće i voće, ali jedan manji dio može ostati prirodniji nego ostatak dvorišta.
Još jedna zanimljiva navika jeste postavljanje malih posuda s vodom tokom najtoplijih ljetnih dana. Na taj način pčele i drugi korisni insekti lakše pronađu vodu, posebno kada dugo nema kiše.
Naši djedovi i bake nisu pokušavali potpuno promijeniti prirodu. Trudili su se da rade zajedno s njom, a ne protiv nje. Upravo zbog toga njihove bašte često su bile pune života i različitih biljaka.
Danas se sve više ljudi vraća tom načinu razmišljanja. Umjesto da svaku travku smatraju neprijateljem, pokušavaju stvoriti prostor u kojem će priroda i bašta funkcionisati zajedno.
Ponekad upravo mali, naizgled neuređen kutak može donijeti mnogo više koristi nego savršeno pokošen travnjak.
Možda najveća tajna uspješne bašte nije u tome da sve bude savršeno uredno, već da prirodi ostavimo malo prostora da uradi svoj dio posla.
Da li biste vi ostavili jedan dio svoje bašte potpuno prirodnim ili volite da sve bude besprijekorno uređeno?
