UVOD:
Korov nije problem samo zato što ružno izgleda između leja. On uzima vodu, hranu i svjetlost povrću, a najgore je što se vrlo brzo osjemeni i za nekoliko dana napravi novi talas. Mnogi ga prskaju tek kada već poraste visoko, ali tada je posao duplo teži. Najbolji rezultat daje kombinacija: mehaničko uklanjanje u leji, malčiranje oko biljaka i pažljivo prskanje samo tamo gdje nema korisnih kultura.
PRIRODNI RASTVOR ZA STAZE I PUKOTINE:
– 1 l alkoholnog sirćeta od 9%
– 1 kašičica tečnog sapuna ili blagog deterdženta za sudove
– prskalica sa uskim mlazom
KAKO SE KORISTI:
Rastvor se koristi samo za korov koji raste na stazama, između ploča, uz ogradu, na šljunku ili tamo gdje ne planirate saditi povrće. Sirće isušuje zeleni dio biljke, a sapun pomaže da se kapljice bolje zadrže na listu. Prska se po suvom danu, kada nema kiše najmanje 24 sata i kada je sunce jače. Najbolje vrijeme je kasno jutro ili rano popodne, jer toplota ubrzava isušivanje lista.
ŠTA STVARNO POMAŽE U BAŠTI:
U leji se korov ne prska ovim rastvorom, jer može oštetiti i korijen povrća ako dospije u zemlju. Tu je bolje okopati plitko, dok je korov mali, pa odmah staviti sloj malča od slame, pokošene suve trave, kartona bez sjajne štampe ili usitnjenog lišća. Malč pravi sjenku zemlji, čuva vlagu i ne dozvoljava novom korovu da lako nikne.
NAJVEĆE GREŠKE:
Prva greška je dodavanje soli u rastvor. So može dugo ostati u zemlji i pokvariti mjesto za sadnju. Druga greška je prskanje po vjetru, jer kapljice mogu završiti na paradajzu, paprici ili cvijeću. Treća greška je čekanje da korov procvjeta. Čim vidite mlade biljčice od 3 do 5 cm, tada se najlakše zaustavljaju.
ZAKLJUČAK:
Za čistu baštu nije dovoljan jedan sprej. Najbolje prolaze oni koji korov zaustave dok je mali: staze se mogu tretirati sirćetom, a leje se čuvaju okopavanjem i malčom. Tako povrće dobija više vode, zemlja se manje isušuje, a posao oko bašte postaje mnogo lakši.
