Mrkva ne voli tvrdu zemlju: Zbog ove greške ostaje kratka, sitna i kriva

Mrkva najbolje raste u zemlji koja je rastresita, lagana i bez velikih grudvi. Kada je zemlja tvrda, zbijena ili puna kamenčića, korijen nema prostora da ide pravo i duboko. Tada mrkva često ostane kratka, tanka, razgranata ili kriva.

Mnogi misle da mrkva slabo raste zato što joj nedostaje prihrana, ali problem je često u samoj zemlji. Ako se zemlja poslije kiše stvrdne, ako se ne rastrese prije sjetve ili ako se stalno gazi po gredici, mrkva ne može pravilno da razvije korijen.

Mrkva traži mekanu i rastresitu zemlju

Kod mrkve se jede korijen, zato je najvažnije da zemlja bude dovoljno mekana da korijen može rasti ravno naniže. Ako naiđe na tvrdu grudvu, kamenčić ili zbijen sloj zemlje, korijen se savija, račva ili prestaje da raste.

Zato je prije sjetve važno dobro usitniti zemlju. Gredica treba da bude rahla, bez velikih komada zemlje i bez tvrdih slojeva ispod površine.

Najveća greška je sjetva u zbijenu zemlju

Ako se mrkva posije u zemlju koja nije dobro pripremljena, već od početka ima slabije uslove. Sjeme može niknuti, listovi mogu izgledati normalno, ali korijen ispod zemlje ne napreduje kako treba.

Takva mrkva često ostane sitna i kratka, iako se na površini čini da biljka raste. Problem se vidi tek kada se počne vaditi iz zemlje.

Ne gazite po gredici gdje raste mrkva

Još jedna česta greška je gaženje po zemlji između redova. Kada se zemlja stalno sabija nogama, korijen mrkve teže prodire u dubinu. To posebno smeta ako je zemlja glinovita i teška.

Najbolje je napraviti uske gredice ili male stazice pored redova, da se po samoj zemlji gdje raste mrkva ne gazi. Tako zemlja ostaje rastresitija tokom cijelog rasta.

Zalivanje treba biti umjereno i redovno

Mrkva ne voli ni sušu ni naglo natapanje. Ako je zemlja dugo suha, površina se stvrdne i mlada mrkva teško raste. Ako se zatim obilno zalije, može doći do pucanja ili nepravilnog razvoja korijena.

Najbolje je održavati ravnomjernu vlagu. Zemlja treba da bude blago vlažna, ali ne blatnjava. Posebno je važno da se gredica ne osuši dok sjeme niče.

Poslije kiše razbijte pokoricu

Ako poslije kiše ili zalivanja na površini nastane tvrda pokorica, mlade biljke teže dišu, a voda kasnije slabije ulazi u zemlju. Tada je dobro vrlo pažljivo rastresti površinu između redova.

Ne treba kopati duboko, jer se korijen može oštetiti. Dovoljno je lagano razbiti gornji tvrdi sloj zemlje, posebno dok su biljke još mlade.

Mrkvu treba prorijediti na vrijeme

Ako mrkva nikne pregusto, korijen nema dovoljno prostora da se razvije. Biljke se guraju jedna uz drugu, pa mrkva ostane tanka, sitna i nepravilna.

Prorjeđivanje treba uraditi dok su biljke još male. Ostavite dovoljno razmaka između biljaka, da svaka mrkva ima prostor za korijen. Bolje je imati manje biljaka koje narastu lijepo, nego mnogo sitnih i slabih.

Ne pretjerujte sa svježim stajnjakom

Svjež stajnjak nije dobar za mrkvu neposredno prije sjetve. Može izazvati račvanje korijena i nepravilan rast. Mrkva tada često bude kriva, sa više “prstiju” umjesto jednog lijepog korijena.

Ako želite obogatiti zemlju, bolje je koristiti zreo kompost ili dobro zgorjelo đubrivo, i to umjereno. Zemlja treba da bude hranjiva, ali ne preteška i previše nabijena.

Kamenčići i grude prave krivu mrkvu

Ako u zemlji ima mnogo kamenčića, starih korijenova ili tvrdih grudvi, mrkva se ne može razvijati pravo. Korijen skreće oko prepreke i dobija nepravilan oblik.

Zato je dobro prije sjetve ukloniti veće kamenčiće i usitniti zemlju što bolje možete. Ovo je posebno važno ako želite dužu i pravilniju mrkvu.

Zaključak

Mrkva ne voli tvrdu i zbijenu zemlju. Najčešća greška zbog koje ostaje kratka, sitna i kriva jeste loše pripremljena gredica, puna grudvi, kamenčića i sabijenog sloja zemlje.

Ako želite ljepšu mrkvu, zemlju prije sjetve dobro rastresite, ne gazite po gredici, zalivajte umjereno i prorijedite biljke na vrijeme. Kada korijen ima mekan prostor da raste, mrkva bude duža, pravilnija i zdravija.

Napomena

Mrkvu ne treba sijati u svježe nađubrenu zemlju sa stajnjakom, jer korijen može postati račvast i kriv. Ako je zemlja teška i glinovita, pomiješajte je sa zrelim kompostom i dobro je usitnite prije sjetve. Ne kopajte duboko oko biljaka kada već porastu, da ne oštetite korijen.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *