Kada ljudi tek počnu da uređuju baštu, često žele iskoristiti svaki centimetar zemlje. Povrće sade gusto, vjerujući da će tako dobiti veći rod. Na prvi pogled to djeluje kao dobra ideja, ali iskusni baštovani rade potpuno drugačije.
Oni nikada nisu sadili biljke preblizu jednu drugoj.
Prazan prostor između redova nije izgubljeno mjesto, već važan dio svake dobro isplanirane bašte. Zahvaljujući njemu biljke imaju dovoljno vazduha, više sunčeve svjetlosti i manje se međusobno takmiče za vodu i hranljive materije.
Kada su biljke pregusto posađene, lišće se brzo spoji i unutrašnji dio reda ostaje bez dovoljno svjetlosti. Poslije kiše ili zalivanja vlaga se duže zadržava između biljaka, a radovi u bašti postaju mnogo teži.
Iskusni baštovani zato unaprijed planiraju razmake između redova. Tako lakše prolaze tokom okopavanja, berbe i pregleda biljaka, bez gaženja zemlje oko korijena.
Još jedna prednost pravilnog rasporeda jeste lakše zalivanje. Voda ravnomjernije dolazi do svake biljke, a manje se rasipa na mjesta gdje nije potrebna.
Tokom sezone između redova može se postaviti sloj slame ili pokošene trave kako bi se zemlja sporije isušivala. Tako se ujedno smanjuje i rast korova.
Redovni obilazak bašte takođe postaje mnogo jednostavniji. Lakše ćete primijetiti prve cvjetove, mlade plodove ili promjene na lišću kada svakoj biljci možete bez problema prići.
Naši stari su govorili da dobra bašta mora biti pregledna. Nije cilj posaditi što više biljaka, već omogućiti da svaka od njih ima dovoljno prostora za pravilan razvoj.
Upravo zato mnoge stare bašte i danas izgledaju uredno, a istovremeno daju bogat rod. Tajna nije u većem broju sadnica, nego u pametnom rasporedu i strpljenju.
Ponekad nekoliko centimetara više između redova može napraviti veću razliku nego bilo koje skupo sredstvo koje se kupuje za baštu.
Da li vi ostavljate dovoljno prostora između redova ili pokušavate iskoristiti svaki slobodan dio bašte?
