Kada se govori o uspješnoj bašti, većina ljudi razmišlja o zalivanju, prihrani ili zaštiti biljaka. Ipak, postoji jedna greška koja se pravi mnogo prije nego što biljke počnu da rastu, a može uticati na cijelu sezonu.
Riječ je o dubini sadnje.
Mnogi početnici sade sjeme ili sadnice preduboko, vjerujući da će tako biti bolje zaštićene. Drugi ih ostave gotovo na samoj površini zemlje. Međutim, i jedna i druga krajnost mogu usporiti razvoj biljke.
Ako je sjeme preduboko, mladim izdancima treba mnogo više energije da izađu na površinu. Neka sjemena zbog toga nikada ni ne niknu. S druge strane, ako je previše plitko posađeno, može se brzo osušiti ili ga kiša i vjetar lako pomjere.
Zato iskusni baštovani uvijek obraćaju pažnju na preporučenu dubinu sadnje za svaku biljku. Nije isto saditi grašak, mrkvu, pasulj ili salatu. Svaka kultura ima svoje zahtjeve i upravo sitnice često odlučuju kakav će biti rezultat.
Još jedna navika koju mnogi imaju jeste da prije sjetve lagano poravnaju zemlju. Tako sjeme dobija ravnomjernije uslove za klijanje, a kasnije je mnogo lakše održavati redove.
Veoma je važno i da se zemlja poslije sjetve ne sabija previše. Lagani dodir rukom ili grabljama obično je sasvim dovoljan kako bi sjeme ostalo na svom mjestu.
Naši stari su često govorili da se dobra berba ne pravi kada biljka poraste, već onog dana kada sjeme uđe u zemlju. Upravo tada nastaju uslovi koji će pratiti biljku tokom cijelog razvoja.
Zbog toga nikada nisu žurili. Svaku gredicu pripremali su pažljivo, provjeravali razmak između redova i tek tada počinjali sjetvu.
Možda upravo zato njihove bašte nisu bile uspješne zahvaljujući sreći, već iskustvu i strpljenju. Male greške na početku kasnije je mnogo teže ispraviti, dok dobra priprema često znači manje problema tokom cijele sezone.
Ako želite bogatiju berbu, nemojte razmišljati samo o tome koje ćete sjeme kupiti. Ponekad je mnogo važnije kako ćete ga posaditi.
Da li ste ikada obraćali pažnju na dubinu sadnje ili ste sjeme uvijek sadili “od oka”?
