Kada planiraju dvorište ili baštu, većina ljudi razmišlja o tome gdje će posaditi paradajz, papriku, krompir ili krastavce. Međutim, iskusni baštovani uvijek razmišljaju i nekoliko godina unaprijed.
Zato mnogi u svom dvorištu pronađu mjesto za makar jedno voćno drvo.
Voćka nije samo izvor plodova. Tokom ljeta pravi prijatan hlad, u proljeće cvjeta i privlači pčele, a u jesen unosi posebnu ljepotu u dvorište. Zbog toga mnogi smatraju da nijedna bašta nije potpuno uređena bez barem jednog stabla.
Prije sadnje veoma je važno izabrati odgovarajuće mjesto. Voćke uglavnom vole dovoljno sunčeve svjetlosti i prostor da razviju krošnju bez ometanja drugih biljaka.
Prilikom kopanja sadne jame dobro je ukloniti kamenje i korijenje korova kako bi mlada sadnica lakše razvila svoj korijenov sistem.
Nakon sadnje mnogi postavljaju kolac koji će mladom stablu pružiti oslonac tokom prvih godina rasta. Jak vjetar može saviti mladu voćku, pa je potpora često veoma korisna.
Prostor oko stabla najbolje je održavati čistim. Korov i gusta trava mogu oduzimati vlagu i hranljive materije koje su mladom drvetu potrebne za pravilan razvoj.
Tokom prvih nekoliko godina mnogo je važnije da voćka razvije snažan korijen nego da rodi veliki broj plodova. Zato iskusni voćari više pažnje posvećuju zdravlju stabla nego količini roda.
Redovno pregledanje kore, grana i listova pomaže da se na vrijeme primijete promjene i da biljka nastavi normalan razvoj.
Naši stari su često sadili voćke ne samo za sebe, već i za naredne generacije. Znali su da drvo koje danas posade može decenijama donositi plodove i pružati hlad.
Upravo zbog toga su govorili da je najbolji trenutak za sadnju drveta bio prije mnogo godina, a drugi najbolji trenutak je danas.
Možda neće dati plodove već narednog ljeta, ali će svake naredne godine postajati sve vrijednije. To je ulaganje koje traje mnogo duže od jedne baštenske sezone.
Da li u svom dvorištu imate voćku koju je posadio neko od vaših roditelja ili djedova?
