Kada ljudi razmišljaju o uspješnoj bašti, najčešće pričaju o tome koje sjeme kupiti, koje đubrivo koristiti ili kada je najbolje vrijeme za sadnju. Međutim, naši stari su uvijek govorili da nijedna biljka ne može dati dobar rod ako nema zdravo i kvalitetno zemljište.
Upravo zato su mnogo više vremena posvećivali zemlji nego samoj sadnji.
Nakon svake sezone nikada nisu ostavljali baštu onakvom kakva jeste. U zemlju su dodavali kompost, stajnjak koji je dobro odležao ili druge organske materijale kako bi naredne godine bila rastresitija i bogatija.
Iskusni baštovani znaju da zemlja nije neiscrpan izvor hranljivih materija. Svaka biljka tokom svog rasta koristi ono što joj je potrebno, pa je veoma važno da se zemljištu vrati dio onoga što je izgubilo.
Jedna od navika koja se danas sve rjeđe viđa jeste sijanje biljaka za zeleno đubrenje. Nakon završetka sezone mnogi posiju faceliju, djetelinu, grahoricu ili druge biljke koje se kasnije zaoru ili usitne i ostave u zemlji. Na taj način organska masa obogaćuje zemljište i poboljšava njegovu strukturu.
Još jedna važna stvar jeste da se zemlja ne obrađuje kada je potpuno mokra. Ako se tada ore ili kopa, lako dolazi do sabijanja zemljišta, a kasnije se stvaraju tvrde grudve koje otežavaju razvoj korijena.
Naši djedovi su uvijek uzimali šaku zemlje u ruku prije nego što bi počeli raditi. Ako se zemlja lijepila za prste, čekali bi još koji dan. Ako se lako mrvila, znali su da je pravo vrijeme za obradu.
Mnogi početnici svake godine sade isto povrće na isto mjesto. Iskusni baštovani rade upravo suprotno. Oni mijenjaju raspored kultura kako bi zemljište ostalo plodnije i kako bi se smanjila mogućnost pojave pojedinih bolesti i štetočina.
Veoma je korisno ostaviti i dio biljnog otpada za kompost. Umjesto da se baca, pokošena trava, suvo lišće, ljuske voća i povrća mogu se pretvoriti u vrijedan dodatak zemljištu koji će koristiti narednih sezona.
Zanimljivo je da mnogi stari baštovani nikada nisu govorili da hrane biljke. Oni su govorili da hrane zemlju. Smatrali su da će zdrava zemlja sama dati zdrave biljke, bez mnogo dodatnih intervencija.
Upravo zbog toga njihove bašte često su davale bogat rod decenijama na istom mjestu. Nisu imali moderne preparate, ali su imali strpljenje, iskustvo i veliko poštovanje prema zemlji iz koje sve raste.
Ako želite uspješnu baštu, nemojte prvo razmišljati o tome šta ćete posaditi. Prvo pogledajte kakva vam je zemlja. Upravo tu počinje svaka dobra sezona, a sve ostalo dolazi kao rezultat pravilne pripreme i redovne brige.
Da li vi svake godine obogaćujete zemljište ili tek planirate da počnete?
