Kompost je osnova zdrave bašte, a od njega se može napraviti i blaga tečna prihrana. Prednost je što je nježnija od mnogih jakih đubriva i hrani zemlju, ne samo biljku.
Paradajz je posebna biljka jer može pustiti dodatne korjenčiće iz dijela stabla koji se nađe u zemlji. Zato se rasad često sadi malo dublje nego što je rastao u čaši.
Mnogi zalivaju cijelu baštu istim ritmom, ali krastavac i paradajz nemaju iste potrebe. Jedan voli češću vlagu, drugi više cijeni duboko i mirno zalivanje.
Zaperci na paradajzu često zbunjuju početnike. Neki ih skidaju sve, neki nijedan, a istina zavisi od sorte, načina uzgoja i prostora u bašti.
Bijele mušice su sitne, ali naporne štetočine. Često ih primijetite tek kada protresete biljku i oko lista poleti oblak sitnih bijelih insekata.
Gorki krastavci su veliko razočaranje, posebno kada biljka izgleda zdravo. Gorčina se često pojača kada biljka trpi stres od suše, vrućine ili naglih promjena.
Kada paradajz dugo ostaje zelen, mnogi odmah skidaju listove da sunce dođe do ploda. To može pomoći malo, ali pretjerivanje često napravi štetu.
Neven nije samo cvijet za ukras. U povrtnoj bašti donosi boju, privlači korisne insekte i pomaže da prostor bude raznovrsniji i zdraviji.
Kod krastavaca je berba dio njege. Ako plodovi ostanu predugo na biljci, ona dobija signal da je posao završen i slabije stvara nove zametke.
Pucanje paradajza najčešće se desi poslije nagle promjene vlage. Biljka dugo trpi sušu, a onda odjednom dobije mnogo vode i plod se prebrzo napuni.