Kišni periodi mogu biti pravi problem za baštu, posebno kada je riječ o paradajzu, krompiru i drugim osjetljivim biljkama. Mnogi baštovani primijete prve fleke na listovima tek kada bolest već uzme maha, a tada je često mnogo teže spasiti biljke. Upravo zbog toga iskusni baštovani poslije svake jače kiše obraćaju posebnu pažnju na jednu veoma važnu stvar.
Plamenjača se najbrže širi kada biljke ostanu dugo mokre i bez dovoljno vazduha. Međutim, najveća greška koju mnogi naprave poslije kiše jeste da odmah ulaze među mokre biljke i dodiruju ih dok su listovi još puni vlage.
Mokri listovi su idealni za širenje bolesti
Kada su biljke mokre, spore bolesti se mnogo lakše prenose sa lista na list. Dovoljno je da rukama, alatkom ili odjećom dodirnete zaraženi dio biljke, a zatim drugu biljku, pa da se problem veoma brzo proširi kroz cijelu baštu.
Zato iskusni baštovani izbjegavaju bilo kakvo diranje paradajza i krompira dok se listovi potpuno ne osuše.
Guste biljke poslije kiše postaju najveći rizik
Još jedna velika greška jeste ostavljanje previše gustih listova i bočnih grana. Kada vazduh ne može normalno prolaziti između biljaka, vlaga se zadržava mnogo duže, a upravo to pogoduje razvoju plamenjače.
Mnogi zato redovno uklanjaju donje listove i višak zaperaka kako bi biljke imale bolju cirkulaciju vazduha i više sunca.
Zalivanje preko listova dodatno pogoršava problem
Nakon kiše mnogi nastavljaju zalivati biljke odozgo, direktno po listovima. Time se vlaga zadržava još duže i stvaraju se idealni uslovi za razvoj bolesti.
Najbolje je zalivati direktno oko korijena, rano ujutro ili predveče, bez kvašenja listova.
Prvi znaci bolesti ne smiju se ignorisati
Plamenjača često počinje sitnim tamnim flekama na listovima koje se brzo šire. Ako se zaraženi listovi odmah ne uklone, bolest može zahvatiti cijelu biljku za samo nekoliko dana.
Zato mnogi baštovani redovno pregledaju biljke poslije kiše i odmah uklanjaju sumnjive listove kako bi spriječili dalje širenje.
Prirodna zaštita može pomoći
Mnogi koriste prirodne pripravke poput rastvora sode bikarbone, mlijeka ili blagih domaćih preparata na bazi bijelog luka kako bi smanjili rizik od bolesti tokom vlažnog perioda.
Iako nijedna zaštita nije potpuno sigurna, pravilna njega i dobra cirkulacija vazduha često naprave najveću razliku.
Zaključak
Plamenjača se najbrže širi upravo poslije kiše, posebno kada biljke ostanu dugo mokre i zagušene. Jedna pogrešna navika može pomoći bolesti da se proširi kroz cijelu baštu mnogo brže nego što mnogi očekuju.
Zato iskusni baštovani uvijek čekaju da se biljke osuše, redovno uklanjaju višak listova i paze da paradajz ima dovoljno vazduha i sunca. Upravo te male stvari često odlučuju hoće li bašta ostati zdrava ili će bolest uništiti cijeli rod.
