Paradajz sada najviše strada zbog ove greške: Listovi žute, a plodovi sporije rastu
Paradajz u ovom periodu traži mnogo pažnje, jer istovremeno razvija listove, cvjetove i plodove. Biljka tada troši dosta snage, pa svaka greška u njezi brzo dođe do izražaja. Ako primijetite da listovi počinju da žute, biljka izgleda umorno, a plodovi rastu sporije nego što bi trebalo, najčešći razlog je nepravilno zalivanje.
Mnogi paradajz zalivaju naglo i neredovno. Nekoliko dana zemlja bude potpuno suva, a onda se biljka odjednom natopi velikom količinom vode. Takve promjene najviše iscrpljuju korijen. Paradajz tada ne može ravnomjerno da usvaja hranu iz zemlje, pa listovi počinju da gube boju, a plodovi se sporije razvijaju.
Najveća greška je neredovna vlaga
Paradajz ne voli velike oscilacije u zemlji. Ako se korijen prvo isuši, a zatim naglo dobije previše vode, biljka ulazi u stres. Tada se često javljaju žuti listovi, uvijanje listova, opadanje cvjetova i sporiji rast plodova.
Zemlja oko paradajza treba da bude ravnomjerno vlažna, ali nikako stalno natopljena. To znači da paradajz ne treba zalivati svaki dan bez provjere, ali ga ne treba ni ostaviti da se potpuno osuši. Najbolje je pratiti zemlju i zalivati onda kada se gornji sloj prosuši, a ispod površine još ima malo vlage.
Ne zalivajte paradajz preko listova
Još jedna greška koja često pravi problem jeste zalivanje preko cijele biljke. Kada se listovi stalno kvase, naročito uveče ili tokom sparnih dana, povećava se rizik od bolesti. Mokar list se sporije suši, a paradajz tada postaje osjetljiviji.
Vodu uvijek sipajte direktno oko korijena. Tako biljka dobija ono što joj treba, a list ostaje suv. Ako je moguće, zalivajte rano ujutro, jer tada biljka najbolje prima vodu i lakše podnosi dnevnu vrućinu.
Žuti listovi često pokazuju da korijen pati
Kada paradajzu listovi požute, mnogi odmah pomisle da mu nedostaje prihrana. Međutim, problem često počinje od korijena. Ako je zemlja previše suva, previše mokra ili zbijena, korijen ne može pravilno da radi.
Tada biljka ne usvaja dovoljno hranljivih materija, iako ih u zemlji možda ima. Zbog toga listovi gube zelenu boju, a plodovi ostaju sitniji i sporije napreduju. Prije dodavanja bilo kakve prihrane, uvijek prvo provjerite vlagu i stanje zemlje.
Tvrda zemlja usporava rast paradajza
Poslije kiše ili čestog zalivanja, zemlja oko paradajza može da se stvrdne. Kada se napravi pokorica, vazduh teže dolazi do korijena, a biljka slabije usvaja vodu i hranu. To je posebno veliki problem kod paradajza koji je u fazi formiranja plodova.
Zato je dobro povremeno lagano razrahliti zemlju oko biljke. Ne kopajte duboko, jer se može oštetiti korijen. Dovoljno je pažljivo razbiti površinski sloj zemlje i ukloniti korov koji paradajzu oduzima vlagu i hranu.
Malč pomaže da paradajz ne doživi stres
Jedan od najboljih načina da se spriječi naglo isušivanje zemlje jeste malčiranje. Oko paradajza možete staviti sloj pokošene trave, slame ili suvog lišća. Malč čuva vlagu, štiti korijen od pregrijavanja i sprečava da se zemlja brzo stvrdne.
Važno je da malč ne bude naslonjen direktno na stabljiku. Ostavite malo praznog prostora oko biljke, kako bi stabljika ostala suva i zdrava. Sloj malča posebno pomaže tokom toplih dana, kada se zemlja brzo suši.
Prihrana pomaže samo ako je zalivanje pravilno
Ako paradajz ima žute listove i sporo razvija plodove, prihrana može pomoći, ali samo ako je zalivanje dobro podešeno. Biljka koja je pod stresom zbog vode neće pravilno iskoristiti hranu, pa se rezultat neće vidjeti.
Za paradajz su u ovom periodu važni kalijum, fosfor i umjerena količina azota. Previše azota može napraviti bujne listove, ali manje plodova. Zato je bolje koristiti blagu i uravnoteženu prihranu, poput komposta, razrijeđene koprive ili male količine pepela oko biljke.
Donje žute listove treba ukloniti
Ako su donji listovi već požutjeli, oštećeni ili dodiruju zemlju, najbolje ih je ukloniti. Takvi listovi više ne pomažu biljci mnogo, a mogu zadržavati vlagu i povećati rizik od bolesti.
Ne treba skidati mnogo listova odjednom. Uklonite samo one koji su slabi, žuti ili leže na zemlji. Zdravi zeleni listovi su paradajzu potrebni jer hrane biljku i pomažu da plodovi normalno rastu.
Zaključak
Paradajz sada najviše strada kada se zaliva neredovno i pogrešno. Ako zemlja čas bude potpuno suva, čas previše mokra, biljka ulazi u stres. Tada listovi žute, cvjetovi slabije napreduju, a plodovi rastu sporije.
Najbolje je održavati ravnomjernu vlagu, zalivati direktno oko korijena, ne kvasiti listove i povremeno razrahliti zemlju. Uz malo malča, umjerenu prihranu i redovan pregled biljke, paradajz ostaje jači, listovi zdraviji, a plodovi se razvijaju brže i krupnije.
