Krastavci naglo požute tokom toplih dana zbog jedne greške koju skoro svi prave
Krastavci tokom toplih dana rastu veoma brzo, ali isto tako brzo pokažu kada im nešto ne odgovara. Listovi se mogu objesiti, izgubiti svježinu, požutjeti, a biljka odjednom izgleda kao da je stala. Mnogi tada pomisle da krastavcima samo treba još više vode, pa ih zalivaju svakog dana i često baš tada naprave najveću grešku.
Najčešći razlog zbog kojeg krastavci naglo požute tokom toplih dana jeste nepravilno zalivanje. Biljka čas ostane bez vode, čas se zemlja natopi previše, a korijen ne može normalno da radi. Krastavac ima plitak korijen i veoma je osjetljiv na nagle promjene vlage, zato mu najviše odgovara ravnomjerno vlažna, ali ne blatnjava zemlja.
Najveća greška je zalivanje po jakom suncu
Mnogi krastavce zalivaju usred dana, kada vide da su listovi klonuli. Ali tokom velikih vrućina biljka prirodno može malo spustiti listove da smanji gubitak vode. Ako se tada zalije hladnom vodom po vrućoj zemlji, korijen može doživjeti stres.
Još je gore ako se voda sipa preko listova. Mokri listovi na jakom suncu i sparini mogu lakše dobiti oštećenja, fleke i bolesti. Krastavcu je potrebna voda oko korijena, a ne po listovima.
Krastavci ne vole nagle promjene vlage
Ako se zemlja potpuno osuši, pa se zatim odjednom natopi velikom količinom vode, krastavac ulazi u stres. Tada listovi mogu požutjeti, cvjetovi otpasti, a mladi plodovi ostati sitni ili se iskriviti.
Krastavcima najviše odgovara stalna, umjerena vlaga. To ne znači da zemlja mora biti stalno mokra, nego da se ne smije pustiti da se potpuno osuši oko korijena. Bolje je zalivati redovno i pravilno nego čekati da biljka klone.
Zalivajte rano ujutro ili predveče
Najbolje vrijeme za zalivanje krastavaca je rano ujutro. Tada biljka dobije vlagu prije vrućine i lakše podnosi dan. Može se zalivati i predveče, ali treba paziti da se listovi ne kvase i da zemlja ne ostane previše natopljena tokom noći.
Vodu sipajte polako oko korijena. Ako zalijete naglo i jakim mlazom, voda često samo sklizne po površini ili sabije zemlju, a korijen ne dobije ono što mu treba. Krastavac voli dubinsko zalivanje, da vlaga zaista dođe do korijena.
Žuti listovi često znače da korijen pati
Kada listovi požute, mnogi odmah dodaju prihranu. Međutim, ako korijen pati zbog nepravilne vlage, zbijene zemlje ili previše vode, biljka neće moći iskoristiti hranu. Prvo treba provjeriti zemlju.
Ako je zemlja suva i ispucala, krastavcu nedostaje vlage. Ako je zemlja stalno mokra i teška, korijen nema dovoljno vazduha. Obje situacije mogu dovesti do žućenja listova i slabijeg roda.
Malč čuva vlagu oko korijena
Jedna od najboljih stvari za krastavce tokom toplih dana jeste malčiranje. Oko biljke se može staviti pokošena trava, slama ili suvo lišće. Malč čuva vlagu, sprečava pregrijavanje korijena i pomaže da zemlja ne mijenja naglo temperaturu.
Važno je da malč ne dodiruje samu stabljiku. Ostavite mali prazan krug oko biljke, jer krastavci ne vole da im stabljika stalno bude vlažna. Ako koristite pokošenu travu, neka se malo prosuši prije stavljanja, posebno ako je stavljate u debljem sloju.
Tvrda zemlja dodatno slabi biljku
Poslije zalivanja ili kiše zemlja oko krastavaca može se stvrdnuti. Kada se napravi pokorica, korijen teže prima vazduh i vodu. Tada biljka može požutjeti iako je zalivate.
Kada se zemlja malo prosuši, lagano je razrahlite oko biljke. Ne kopajte duboko, jer krastavci imaju plitak korijen. Dovoljno je pažljivo razbiti površinski sloj i ukloniti korov.
Korov krastavcima uzima vodu
Tokom toplih dana korov je veliki problem jer krastavcima oduzima vlagu i hranu. Ako je gredica zapuštena, biljka brže slabi, listovi žute, a plodovi se slabije razvijaju.
Korov treba uklanjati redovno, dok je još mali. Tako krastavci imaju više prostora, bolju cirkulaciju vazduha i više vlage u zemlji. Čista gredica pomaže biljci da lakše podnese vrućinu.
Ne pretjerujte sa azotom
Ako krastavci imaju mnogo velikih listova, ali listovi brzo žute i plodova je malo, moguće je da je prihrana neuravnotežena. Previše azota može podstaći bujan rast lista, ali biljka kasnije slabije zadržava cvjetove i plodove.
U fazi rađanja krastavcima treba umjerena i redovna prihrana. Dobro im može doći zreo kompost, razrijeđena kopriva ili druga blaga prirodna prihrana, ali bez pretjerivanja. Biljka mora imati snagu za plodove, a ne samo za list.
Redovna berba produžava rod
Kada krastavci počnu da rađaju, plodove treba redovno brati. Ako prerastu i ostanu dugo na biljci, biljka troši snagu na njih, a manje stvara nove cvjetove. To može dodatno usporiti rast i oslabiti biljku tokom vrućine.
Berite krastavce čim dostignu dobru veličinu. Redovna berba podstiče biljku da nastavi da rađa i pomaže da ostane aktivna duže tokom ljeta.
Zaključak
Krastavci naglo požute tokom toplih dana najčešće zbog nepravilnog zalivanja. Najveća greška je zalivanje po jakom suncu, hladnom vodom ili preko listova, ali i puštanje da se zemlja potpuno osuši pa se zatim naglo natopi.
Najbolje je održavati ravnomjernu vlagu oko korijena, zalivati rano ujutro ili predveče, staviti sloj malča i redovno uklanjati korov. Kada krastavac ima stabilnu vlagu, rastresitu zemlju i dobru njegu, listovi ostaju zeleniji, biljka duže rađa, a plodovi budu zdraviji i ukusniji.
