Mnogi baštovani primijete da krastavci početkom ljeta rastu brzo i daju mnogo plodova, ali već nakon nekoliko sedmica biljke počnu slabiti. Listovi polako žute, pojavljuju se suhi dijelovi, a novih plodova ima sve manje. Ipak, iskusni uzgajivači tvrde da krastavci mogu ostati zeleni i nastaviti rađati sve do jeseni ako im se sada pruži pravilna njega.
Jedna od najvažnijih stvari koju mnogi zanemaruju jeste uklanjanje starih i oštećenih listova pri dnu biljke. Upravo ti listovi često prvi zadržavaju vlagu poslije zalivanja i kiše, pa postaju idealno mjesto za razvoj pepelnice i drugih bolesti. Kada se uklone, biljka dobija mnogo više vazduha i svjetlosti, a energiju usmjerava na nove plodove.
Mnogi baštovani tvrde da je dovoljno svakih nekoliko dana pregledati biljku i ukloniti donje žute ili oštećene listove. Važno je da se ne skida previše odjednom kako biljka ne bi doživjela stres. Dovoljno je postepeno prorjeđivati donji dio kako bi vazduh mogao slobodno prolaziti između stabljika.
Pored toga, veoma je važno pravilno zalivanje. Krastavci vole vlagu, ali ne podnose stalno mokro lišće. Zato se preporučuje zalivanje direktno oko korijena, rano ujutro ili predveče. Kada voda ostaje dugo na listovima tokom toplih dana, mnogo brže dolazi do pojave gljivičnih bolesti.
Iskusni uzgajivači često dodaju i blagu prirodnu prihranu kako bi biljka imala dovoljno snage za stvaranje novih plodova. Mnogi koriste koprivu, razrijeđeno mlijeko ili domaći kompost jer biljke tada ostaju snažne i imaju tamnozelene listove.
Važno je i redovno brati plodove. Kada veliki i prezreli krastavci dugo ostanu na biljci, ona troši mnogo energije na njih i sporije formira nove. Upravo zato mnogi beru krastavce gotovo svaki dan kako bi biljka nastavila neprekidno da rađa.
Uz ovu malu promjenu i pravilnu njegu, krastavci mogu ostati zdravi, zeleni i puni plodova mnogo duže nego što većina ljudi očekuje.
