Kompostiranje je jedna od najvažnijih veština svakog vrtlara. Pretvarate otpad u zlatno đubrivo – besplatno i ekološki. Nije komplikovano ako znate osnove.
Šta ići u kompost
DA: Kore voća i povrća, kafa i filter, čaj, ljuske jaja, pokošena trava, lišće, sitne grančice, novine, karton bez farbe.
NE: Meso, riba, mlečni proizvodi, kuvana hrana, bolesne biljke, psečji/mačiji izmet, korov sa semenom.
Zlatni omjer: Smeđe i zeleno
Ključ uspešnog komposta je omjer ugljenika (smeđe materije – suho lišće, karton, slama) i azota (zelene materije – svježe pokošena trava, kuhinjski ostaci). Idealni omjer je otprilike 3 dela smeđeg na 1 deo zelenog.
Vlaga i provetrenost
Kompost treba biti vlažan kao istisnuta spužva – ni previše suv, ni mokro. Miješajte ga svakih 1-2 sedmice lopatom ili viljuškom. Kiseonik ubrzava razgradnju. Ako kompost smrdi, dodajte suvo lišće i promiješajte.
Ubrzavanje procesa
Dodajte šaku gotovog komposta ili vrtne zemlje u svježi kompost – mikroorganizmi ubrzavaju ceo process. Sjeckajte materijale na sitnije komade. Što sitnije, brže se razgrađuje.
Kada je spreman?
Gotov kompost miriše na šumsku zemlju, tamne je boje i rastresit. Obično je spreman za 2-6 meseci zavisno od temperature i staranja. Primijenite 5-10 cm po bašti u proleće i jesen.