Većina ljudi biljke posmatra kao nešto što mirno raste u zemlji i ne reaguje na ono što se dešava oko njih. Međutim, posljednjih godina brojna istraživanja pokazala su da je svijet biljaka mnogo zanimljiviji nego što smo nekada vjerovali.
Iako nemaju glas niti mogu da se kreću kao životinje, biljke neprestano razmjenjuju informacije sa svojom okolinom.
Kada ih napadnu određeni insekti ili kada pretrpe neko oštećenje, pojedine biljke oslobađaju posebne mirisne materije u vazduh. Te materije mogu privući korisne insekte ili predstavljati signal drugim biljkama u blizini da se pripreme za moguće opasnosti.
Ispod površine zemlje odvija se još zanimljiviji proces. Korijen biljaka povezan je sa složenom mrežom gljivica koje rastu u zemljištu. Naučnici ovu mrežu često nazivaju „šumskim internetom“, jer preko nje biljke mogu razmjenjivati hranljive materije i različite hemijske signale.
Naravno, to ne znači da biljke razmišljaju ili razgovaraju kao ljudi. Ali pokazuje koliko je priroda složena i koliko još uvijek učimo o svijetu koji nas okružuje.
Upravo zato iskusni baštovani nikada ne gledaju baštu kao skup pojedinačnih biljaka. Oni znaju da je svaka biljka dio mnogo većeg sistema u kojem zemlja, mikroorganizmi, insekti, gljivice i vremenski uslovi zajedno utiču na njen razvoj.
Zbog toga mnogi izbjegavaju da potpuno unište svaki kutak prirode u dvorištu. Ostavlja se prostor za cvijeće koje privlači oprašivače, za korisne insekte i za bogat život u zemljištu.
Naši djedovi i bake nisu znali naučna objašnjenja, ali su govorili da „bašta ima svoj život“. Danas nauka sve više potvrđuje da su bili mnogo bliži istini nego što su mogli zamisliti.
Možda upravo zbog toga najljepše bašte nisu one u kojima je sve pod konac, već one u kojima priroda ima dovoljno prostora da radi ono što najbolje zna.
Šta vi mislite – da li će naučnici u budućnosti otkriti još nevjerovatnih tajni o biljkama koje danas ne možemo ni zamisliti?
