Kopriva je jedan od najpoznatijih domaćih pripravaka u bašti, ali oko nje ima mnogo pretjerivanja. Nije čarobni napitak koji preko noći pravi džinovske plodove, nego blaga biljna prihrana koja može pomoći biljkama kada se koristi pravilno. Najviše se spominje za paradajz, papriku, krastavac, tikvice i cvijeće, ali najvažnije je znati kada i koliko. Previše koprive, posebno nerazblažene, može napraviti više štete nego koristi.
Pripravak se obično pravi tako što se svježa kopriva, bez sjemena ako je moguće, stavi u plastičnu kantu i prelije vodom. Ne koristi se metalna posuda. Kanta se ne puni do vrha jer smjesa pjeni tokom stajanja. Na oko 1 kilogram koprive može ići približno 10 litara vode. Smjesa se ostavi da fermentiše nekoliko dana do dvije sedmice, zavisno od temperature. Svaki dan se promiješa. Miris neće biti prijatan, pa kantu držite dalje od mjesta gdje sjedite. Kada se pjenjenje smanji i tečnost potamni, pripravak se procijedi.
Najveća greška je sipanje nerazblažene tečnosti direktno uz biljku. Za zalivanje oko korijena često se koristi razblaženje približno 1:10, odnosno jedan dio pripravka na deset dijelova vode. Za prskanje preko lista, ako se uopšte koristi, razblaženje treba biti još blaže, a prskanje samo rano ujutro ili predveče. Ipak, kod povrća koje već ima plodove bolje je držati se zalivanja oko korijena i ne prskati dio koji ćete uskoro brati.
Kopriva najviše odgovara biljkama u fazi rasta, kada im treba podsticaj za list i opštu snagu. Kada paradajz i paprika uđu u ozbiljno cvjetanje i formiranje plodova, ne treba pretjerivati sa azotom, jer može otići previše u list, a manje u plod. Zato koprivu koristite umjereno, na primjer jednom u dvije do tri sedmice, i posmatrajte biljku. Ako je list pretjerano taman, bujan i mekan, a cvjetova malo, pauzirajte.
Prije svake prihrane zemlja treba biti vlažna. Ne sipajte tečnu prihranu na potpuno suhu zemlju po najvećoj vrućini. Prvo zalijte običnom vodom ili prihranjujte nakon redovnog zalivanja. Tako smanjujete rizik od stresa za korijen. Takođe, ne sipajte pripravak direktno po stablu, nego oko zone korijena.
Kopriva je korisna kada je dio šire njege: dobra zemlja, malč, pravilan razmak, redovno zalivanje i pregled biljaka. Ako očekujete da sama riješi bolesti, lošu zemlju ili neredovno zalivanje, razočaraćete se. Ali ako je koristite pažljivo i razblaženo, može biti dobar prirodni dodatak koji biljci daje blagi podsticaj bez velikog troška.
