Paradajz može imati lijepu stabljiku, puno listova i mnogo cvjetova, ali ako nema pravilnu njegu u najvažnijem periodu, plodovi često ostanu sitniji, pucaju ili biljka brzo oslabi. Mnogi se tada pitaju zašto paradajz ne rađa kako treba, iako izgleda da mu ništa ne fali.
Jedna od najvažnijih stvari koja pravi razliku između slabog i dobrog roda jeste ravnomjerna vlaga oko korijena. Paradajz ne voli nagle promjene. Ne voli da zemlja potpuno presuši, pa da se zatim odjednom natopi vodom. Upravo ta greška često dijeli biljku od krupnog, zdravog i izdašnog ploda.
Korijen mora imati stabilne uslove
Paradajz preko korijena uzima vodu i hranljive materije. Ako korijen nema stabilnu vlagu, biljka ne može ravnomjerno hraniti plodove. Tada se listovi uvijaju, cvjetovi slabije ostaju na biljci, a plodovi sporije rastu.
Kada je zemlja stalno čas suha, čas previše mokra, paradajz doživljava stres. Biljka tada ne troši snagu na krupne plodove, nego na preživljavanje.
Najveća greška je neredovno zalivanje
Mnogi paradajz zalivaju tek kada vide da je biljka klonula. Zemlja tada već bude suha, tvrda i pregrijana. Poslije toga se obično sipa mnogo vode odjednom, što biljci ne prija.
Takvo zalivanje može dovesti do pucanja plodova, slabijeg rasta i problema sa cvjetovima. Mnogo bolje je zalivati redovno, umjereno i uvijek direktno oko korijena.
Kako pravilno zalivati paradajz
Paradajz je najbolje zalivati rano ujutro, dok zemlja nije pregrijana. Ako ne možete ujutro, može se zaliti predveče, ali bez kvašenja listova.
Vodu sipajte polako oko korijena, da prodre dublje u zemlju. Plitko zalivanje samo pokvasi površinu, a korijen ostane bez dovoljno vlage. Kada korijen ide dublje i ima stabilnu vlagu, biljka je jača i lakše nosi krupne plodove.
Zemlja ne smije biti ni prašina ni blato
Paradajz najbolje napreduje kada je zemlja umjereno vlažna nekoliko centimetara ispod površine. Ako je zemlja suha i ispucala, biljka pati. Ako je stalno blatnjava, korijen nema dovoljno vazduha i može početi da slabi.
Najlakše je provjeriti vlagu prstom. Ako je zemlja ispod površine suha, vrijeme je za zalivanje. Ako je još vlažna, sačekajte. Ne zalivajte samo po navici.
Malč pravi veliku razliku
Jedna stvar koja mnogo pomaže paradajzu jeste malč oko biljke. To može biti slama, prosušena pokošena trava ili suv biljni materijal. Malč čuva vlagu, štiti korijen od pregrijavanja i sprečava da se zemlja brzo isuši.
Kada je zemlja pokrivena, paradajz ima mnogo stabilnije uslove. Plodovi se ravnomjernije razvijaju, biljka lakše podnosi vrućinu, a manja je mogućnost da plodovi pucaju poslije zalivanja ili kiše.
Ne stavljajte travu direktno uz stabljiku
Ako koristite pokošenu travu, neka bude malo prosušena. Nemojte je nagurati direktno uz stabljiku paradajza, jer previše vlage na tom mjestu može izazvati truljenje.
Ostavite mali prazan krug oko stabljike, a malč rasporedite oko biljke. Tanak i rastresit sloj je bolji od debelog, mokrog sloja koji guši zemlju.
Zaperke uklanjajte dok su mali
Pored pravilnog zalivanja, paradajzu mnogo znači i uklanjanje zaperaka. To su bočni izdanci koji rastu između glavne stabljike i grane. Ako ih ima previše, biljka troši snagu na zelenu masu, a manje na plodove.
Zaperke je najbolje uklanjati dok su mali. Tako biljka ne gubi mnogo energije, a plodovi dobijaju više hrane. Ne treba odjednom skidati previše, posebno po velikoj vrućini.
Donji listovi ne treba da leže po zemlji
Donji listovi koji dodiruju zemlju često se kvase prilikom zalivanja ili poslije kiše. Takvi listovi lakše obolijevaju i mogu prenijeti problem na ostatak biljke.
Uklonite stare, požutjele i donje listove koji leže po zemlji. Ipak, ne ogoljavajte biljku previše, jer listovi štite plodove od jakog sunca i hrane biljku.
Prihrana pomaže, ali samo ako je korijen zdrav
Paradajzu tokom cvjetanja i formiranja plodova treba hrana, posebno kalijum. Ali ako je zemlja presuha, previše mokra ili zbijena, biljka ne može dobro iskoristiti ni najbolju prihranu.
Zato prvo sredite osnovu: pravilno zalivanje, rastresitu zemlju i zaštitu korijena malčom. Tek onda dodajte blagu prihranu, bez pretjerivanja sa azotom, jer previše azota tjera list, a ne plod.
Zaključak
Jedna stvar koja vas dijeli od krupnog ploda i izdašne berbe jeste pravilna njega korijena, posebno ravnomjerno zalivanje. Paradajz ne voli nagle promjene vlage, pregrijanu zemlju i zalivanje po navici.
Ako želite jaču biljku i krupnije plodove, zalivajte redovno i umjereno, vodu sipajte direktno oko korijena, zemlju zaštitite malčom i uklanjajte zaperke na vrijeme. Kada je korijen stabilan, cijela biljka bolje radi, a plodovi imaju više snage da narastu.
Napomena
Ne zalivajte paradajz po jakom suncu i ne kvasite listove bez potrebe. Ne dodajte jaku prihranu ako je biljka pod stresom od suše ili previše vode. Ako paradajz slabi, prvo provjerite zemlju oko korijena, vlagu, zbijenost i stanje donjih listova.
