Krastavci su osjetljive biljke koje vole toplotu, vlagu i dovoljno prostora. Kada imaju dobre uslove, brzo rastu, cvjetaju i daju mnogo plodova. Ali ako se posade pored biljaka koje im ne odgovaraju, mogu početi da slabe, žute, obolijevaju i daju mnogo manje krastavaca nego što se očekuje.
Nije svaka biljka dobar komšija krastavcu. Neke mu oduzimaju prostor, neke stvaraju previše vlage i sjene, a neke privlače iste bolesti i štetočine. Zato je važno znati šta ne treba saditi odmah pored krastavaca.
1. Krompir nije dobar komšija krastavcima
Krompir se ne preporučuje saditi blizu krastavaca, jer obje biljke mogu privući probleme u zemlji i na listovima. Krompir ima jak korijenov sistem i troši dosta hraniva, a krastavac je biljka koja brzo reaguje kada mu nedostaje snage.
Ako su preblizu, krastavci mogu slabije napredovati, listovi mogu brže žutjeti, a biljka može biti osjetljivija na bolesti. Posebno u vlažnim danima, kada se listovi duže ne suše, rizik od oboljenja može biti veći.
2. Tikvice mogu zagušiti krastavce
Tikvice i krastavci pripadaju istoj porodici i imaju slične potrebe, ali to ne znači da ih treba saditi jedne uz druge. Tikvice imaju velike listove i brzo se šire, pa krastavcima mogu oduzeti prostor, svjetlost i vazduh.
Kada su krastavci zagušeni, listovi se sporije suše poslije kiše ili zalivanja. Tada se lakše pojavljuju gljivične bolesti, trulež i žutilo. Osim toga, obje biljke mogu privući slične štetočine, pa se problem lakše širi sa jedne biljke na drugu.
3. Dinja i lubenica nisu najbolji izbor odmah pored krastavaca
Dinja, lubenica i krastavac vole toplotu, ali se sve ove biljke šire i traže dosta prostora. Ako ih posadite preblizu, vriježe se isprepletu, zemlja ostaje vlažnija, a vazduh slabije kruži.
Takvi uslovi nisu dobri za krastavce, posebno tokom sparnih dana. Kada nema dovoljno prozračnosti, listovi duže ostaju mokri, a biljka postaje osjetljivija na pepelnicu, plamenjaču i truljenje. Plodovi tada mogu biti sitniji, a rod slabiji.
Zašto krastavcima smeta gužva
Krastavac voli vlagu oko korijena, ali ne voli vlagu koja stalno stoji na listovima i oko stabljike. Kada je posađen u gužvi, vazduh ne može normalno da prolazi kroz biljke. Poslije kiše ili zalivanja listovi se sporije suše, a to pogoduje bolestima.
Gužva takođe otežava berbu i pregled biljaka. Teže se primijete lisne vaši, pepelnica, žutilo ili prvi znakovi truljenja. Dok se problem vidi, često se već proširio.
Šta je bolje saditi pored krastavaca
Krastavcima mnogo više odgovaraju biljke koje ne prave preveliku sjenu i koje ne guše prostor oko njih. Dobri susjedi mogu biti pasulj, grašak, kukuruz, neven, mirođija, bosiljak i salata, ako se sade sa dovoljno razmaka.
Neven i začinsko bilje mogu privući korisne insekte, a pasulj i grašak mogu pomoći zemlji jer pripadaju biljkama koje vežu azot. Ipak, i kod dobrih susjeda važno je ostaviti dovoljno prostora da krastavci imaju vazduha.
Ostavite dovoljno razmaka
Bez obzira šta sadite pored krastavaca, razmak je ključan. Krastavac ne voli da mu se listovi stalno dodiruju sa drugim biljkama. Ako ga uzgajate na zemlji, treba mu više prostora za širenje. Ako ga podignete na mrežu ili oslonac, biljka će imati više vazduha i manje će dodirivati mokru zemlju.
Kada krastavci imaju dovoljno razmaka, lakše se zalivaju, lakše se beru i lakše se na vrijeme primijete bolesti ili štetočine.
Zalivanje je jednako važno kao i dobar komšiluk
Čak i ako krastavce posadite pored dobrih biljaka, nepravilno zalivanje može napraviti problem. Krastavce zalivajte direktno oko korijena, najbolje rano ujutro ili predveče. Ne kvasite listove bez potrebe, posebno po jakom suncu ili uveče kada biljka dugo ostaje mokra.
Zemlja treba da bude umjereno vlažna, ali ne blatnjava. Sloj slame ili prosušene trave oko biljke može pomoći da se vlaga zadrži bez pretjeranog isušivanja.
Zaključak
Krastavce ne bi trebalo saditi odmah pored krompira, tikvica, dinje i lubenice, jer im te biljke mogu oduzeti prostor, povećati vlagu oko listova i pomoći širenju bolesti i štetočina. Krastavci najbolje rađaju kada imaju dovoljno svjetlosti, vazduha i stabilnu vlagu oko korijena.
Ako želite zdravije biljke i više plodova, sadite krastavce na prozračno mjesto, ostavite dovoljno razmaka i izbjegavajte komšije koje se previše šire ili privlače iste probleme.
Napomena
Krastavci neće propasti samo zato što su jednom posađeni blizu neke od ovih biljaka, ali rizik od slabijeg rasta, bolesti i manjeg roda može biti veći. Ako nemate mnogo prostora, pokušajte ih razdvojiti makar stazom, mrežom ili većim razmakom, i redovno uklanjajte stare, bolesne i preguste listove.
