Paprika traži ovu prihranu krajem maja: Biljke budu jače i lakše vežu plodove
Krajem maja paprika ulazi u važan period rasta. Biljka tada više ne treba samo da se primi poslije sadnje, već mora da jača korijen, razvija stabljiku, nove listove i prve cvjetove. Ako u tom trenutku nema dovoljno hrane u zemlji, paprika može zastati, listovi ostanu sitniji, a cvjetovi se slabije zadržavaju.
Mnogi papriku zalivaju redovno, ali zaborave da joj u ovom periodu treba i blaga, pravilna prihrana. Najvažnije je da se ne pretjera sa azotom, jer tada biljka može napraviti mnogo lista, a slabije vezati plodove. Krajem maja paprici najviše prija prihrana koja jača korijen i pomaže cvjetanju.
Paprika sada troši mnogo snage
Nakon presađivanja paprika često nekoliko dana ili sedmica miruje. To je normalno, jer se korijen prilagođava novom mjestu. Ali kada krene toplije vrijeme i biljka počne da raste, potrebna joj je dodatna hrana.
Ako zemlja nije dovoljno hranljiva, paprika može ostati niska i blijeda. Cvjetovi se mogu pojaviti, ali lako otpadaju, a biljka nema dovoljno snage da ih pretvori u plodove. Zato je kraj maja dobar trenutak za blagu prihranu.
Najvažniji su kalijum i fosfor
Paprika u ovom periodu posebno traži fosfor i kalijum. Fosfor pomaže razvoju korijena i cvjetova, dok kalijum pomaže biljci da bude jača, otpornija i da lakše formira plodove.
Azot je takođe potreban, ali ne u prevelikoj količini. Ako se pretjera sa azotom, paprika razvije mnogo zelenih listova, ali slabije cvjeta i slabije rađa. Zato prihrana treba biti umjerena i uravnotežena.
Prirodna prihrana od koprive
Jedna od najčešćih prirodnih prihrana za papriku jeste kopriva. Ona pomaže biljci da ojača i dobije lijepu zelenu boju. Kopriva se najčešće koristi razblažena, jer prejaka prihrana može biti previše agresivna za mlade biljke.
Koprivu potopite u vodu i ostavite da odstoji nekoliko dana, dok ne počne fermentacija. Zatim se tečnost procijedi i razblaži vodom. Takva prihrana se sipa oko korijena, nikako po listovima po jakom suncu.
Pepeo pomaže kod cvjetanja i plodova
Drveni pepeo je poznat kao prirodni izvor kalijuma. Paprika ga može dobro iskoristiti u periodu kada počinje cvjetanje i vezivanje plodova. Ipak, pepeo se koristi u maloj količini, jer previše pepela može promijeniti zemljište i napraviti problem.
Dovoljno je posuti malu šaku pepela oko nekoliko biljaka, ne direktno uz stabljiku. Zatim ga lagano pomiješajte sa površinskim slojem zemlje i zalijte. Najbolje je koristiti čist drveni pepeo, bez ostataka plastike, uglja, laka ili hemikalija.
Kompost je sigurna i blaga prihrana
Ako imate zreo kompost, on je jedna od najboljih opcija za papriku. Kompost hrani biljku postepeno, popravlja zemlju i pomaže da se vlaga bolje zadrži oko korijena. To je posebno važno krajem maja, kada dani postaju topliji.
Kompost se može dodati oko biljke u tankom sloju i lagano pomiješati sa zemljom. Ne treba ga zatrpavati duboko niti gurati uz samu stabljiku. Poslije dodavanja komposta papriku treba zaliti, da hrana polako dođe do korijena.
Prihrana ide samo na vlažnu zemlju
Velika greška je prihranjivati papriku kada je zemlja potpuno suva. Tada korijen može doživjeti stres, a prihrana se ne rasporedi pravilno. Prije prihrane zemlja treba biti blago vlažna.
Najbolje je papriku prvo zaliti, sačekati kratko da zemlja primi vodu, pa onda dodati blagu prihranu. Još bolje je prihranjivati poslije kiše, kada se zemlja malo prosuši i kada nije blatnjava.
Ne sipajte prihranu direktno uz stabljiku
Prihrana se ne stavlja tik uz stabljiku. Korijen paprike se širi oko biljke, pa je bolje prihranu rasporediti u krug oko korijena. Ako se jaka prihrana stavi direktno uz stabljiku, može oštetiti mladu biljku.
Ostavite malo prostora oko same stabljike i prihranu rasporedite po zemlji oko biljke. Zatim lagano zalijte, da hranljive materije postepeno dođu do korijena.
Zalivanje mora pratiti prihranu
Prihrana neće pomoći ako paprika nema pravilnu vlagu. Ako je zemlja čas potpuno suva, čas previše mokra, biljka ne može normalno da usvaja hranu. Tada cvjetovi mogu opadati, a plodovi se slabije formiraju.
Papriku je najbolje zalivati rano ujutro ili predveče, direktno oko korijena. Ne treba kvasiti listove po jakom suncu. Zemlja treba biti ravnomjerno vlažna, ali ne stalno natopljena.
Razrahlite zemlju poslije zalivanja
Kada se zemlja poslije zalivanja ili kiše stvrdne, korijen paprike teže diše. Tvrda pokorica na površini može usporiti rast čak i kada biljka ima dovoljno vode i hrane.
Zato je dobro, kada se zemlja malo prosuši, plitko razrahliti prostor oko paprike. Ne kopajte duboko, jer paprika ima osjetljiv korijen. Dovoljno je lagano razbiti površinu i ukloniti korov.
Ne pretjerujte sa jakim preparatima
Krajem maja paprika još uvijek može biti osjetljiva, posebno ako je nedavno posađena. Zato ne treba pretjerivati sa jakim prihranama. Bolje je dati slabiju prihranu više puta u razmaku, nego odjednom previše.
Ako biljka izgleda zdravo, ima dobru boju i počinje da cvjeta, dovoljno je održavati ravnotežu. Previše hrane može napraviti isto toliko problema kao i manjak hrane.
Zaključak
Paprika krajem maja traži blagu, pravilnu prihranu koja jača korijen, stabljiku i pomaže cvjetanju. Najviše joj prijaju zreo kompost, razblažena kopriva i mala količina drvenog pepela, ali sve treba koristiti umjereno.
Najvažnije je da se prihrana daje na vlažnu zemlju, oko korijena, a ne direktno uz stabljiku. Uz pravilno zalivanje, rastresitu zemlju i umjerenu prihranu, paprika bude jača, lakše veže plodove i ima mnogo bolje uslove za dobar rod.
