Kada uređujemo dvorište, većina nas želi da trava bude uredno pokošena i da svaki kutak izgleda besprijekorno. Međutim, posljednjih godina sve više ljubitelja baštovanstva namjerno ostavlja mali dio travnjaka nepokošen.
Na prvi pogled izgleda kao da su zaboravili završiti posao, ali iza toga se krije zanimljiva ideja.
Cvjetovi koji prirodno izrastu u travi mogu biti vrijedan izvor hrane za pčele, bumbare, leptire i druge oprašivače. Tokom proljeća i ljeta upravo su oni zaslužni za oprašivanje velikog broja voćaka, povrća i cvjetnica.
Zbog toga mnogi izdvoje jedan manji kutak dvorišta gdje će priroda nekoliko sedmica raditi svojim ritmom.
Takav prostor ne mora biti velik. Dovoljno je nekoliko kvadratnih metara uz ogradu, iza šupe ili na dijelu dvorišta koji se rjeđe koristi.
Osim što pruža zaklon korisnim insektima, nepokošena trava može pomoći da se u zemlji duže zadrži vlaga tokom toplih ljetnih dana. Korijen različitih biljaka doprinosi očuvanju strukture zemljišta, a cijeli prostor postaje bogatiji raznim oblicima života.
Naravno, to ne znači da cijelo dvorište treba prepustiti prirodi. Većina ljudi i dalje redovno održava glavni dio travnjaka, dok samo mali kutak ostavlja da raste slobodno.
Ovakav način uređenja sve je popularniji i u mnogim evropskim zemljama. Ljudi su shvatili da savršeno pokošen travnjak nije uvijek najbolje rješenje za prirodu.
Ako pažljivo pogledate takav dio dvorišta, primijetićete mnogo više leptira, bubamara, skakavaca i drugih sitnih stanovnika koji rijetko dolaze na potpuno uređene travnjake.
Bašta nije samo mjesto gdje rastu biljke. Ona je mali ekosistem u kojem svaka biljka, svaki cvijet i svaki insekt imaju svoju ulogu.
Ponekad upravo ono što izgleda pomalo neuredno može biti najkorisniji dio cijelog dvorišta.
Možda nećete odmah primijetiti razliku, ali priroda će je sigurno osjetiti.
Da li biste ostavili jedan mali kutak travnjaka da raste prirodno ili volite da sve bude uredno pokošeno?
