Kada neko prvi put vidi veću količinu kamenja u bašti, često pomisli da vlasnik jednostavno nije stigao da ga ukloni. Međutim, mnogi iskusni baštovani namjerno ostavljaju dio kamenja ili ga čak donose iz drugih dijelova dvorišta.
Na prvi pogled to djeluje neobično, ali kamen može imati više korisnih namjena.
Krupnije kamenje često se koristi za obilježavanje gredica i pravljenje uskih staza između biljaka. Na taj način zemlja se manje gazi, a rad u bašti postaje mnogo jednostavniji.
Manji kamenčići mogu poslužiti oko saksija ili na mjestima gdje se poslije kiše zadržava blato. Tako je lakše prići biljkama, a dvorište ostaje urednije.
Mnogi baštovani koriste kamen i za pravljenje malih uzdignutih gredica. Kamen zadržava zemlju na okupu, posebno na terenima koji nisu potpuno ravni, pa se poslije jače kiše zemljište manje ispira.
Ako u bašti imate začinsko bilje poput lavande, timijana ili ruzmarina, kamenje može biti lijep ukras koji prostoru daje prirodniji izgled. Upravo zbog toga ovakav način uređenja često se viđa u mediteranskim vrtovima.
Još jedna zanimljiva primjena jeste označavanje mjesta gdje su posađene lukovice ili višegodišnje biljke. Kada u jesen nestanu nadzemni dijelovi biljke, kamen može pomoći da na proljeće znate gdje se nalaze.
Naši djedovi i bake nisu uređivali bašte samo da budu rodne, već i da budu praktične. Sve je imalo svoju svrhu – od drvenih kolaca i starih cigli do običnog riječnog kamena.
Iskusni baštovani često kažu da lijepa bašta nije ona u kojoj nema prirodnih materijala, već ona u kojoj je sve pažljivo raspoređeno i ima svoju funkciju.
Zbog toga mnogi danas ponovo koriste kamen, drvo i druge prirodne materijale umjesto plastike. Takve bašte djeluju toplije, prirodnije i mnogo se lakše uklapaju u okolinu.
Ponekad upravo najobičniji kamen može biti detalj koji istovremeno uljepšava baštu i olakšava svakodnevni rad.
Da li i vi koristite kamenje u svojoj bašti ili ga uklanjate čim ga pronađete?
