Mrkva ostane sitna i tanka kada se napravi ova greška prilikom zalivanja
Mrkva je biljka koja na prvi pogled ne traži mnogo njege, ali je veoma osjetljiva na stanje zemlje i način zalivanja. Ako se zaliva pogrešno, korijen ne raste pravilno, pa mrkva ostane sitna, tanka, kriva ili tvrda. Mnogi tada misle da je problem u sjemenu, a zapravo se greška često pravi tokom zalivanja.
Najčešća greška je površinsko i neredovno zalivanje. Kada se pokvasi samo gornji sloj zemlje, voda ne dođe dovoljno duboko do korijena. Mrkva tada nema razlog da ide u dubinu, pa ostaje plitka i slaba. Ako se zemlja dugo osuši, pa se zatim naglo natopi, korijen može zastati, račvati se ili rasti nepravilno.
Mrkva traži vlagu u dubini zemlje
Mrkva razvija korijen u zemlji, i upravo taj korijen kasnije jedemo. Zato joj je najvažnije da zemlja bude dovoljno rastresita i umjereno vlažna u dubini. Ako se voda zadržava samo na površini, biljka razvija slab korijen, a mrkva ostaje tanka.
Zalivanje treba biti takvo da voda polako prodre dublje u zemlju. Bolje je zaliti rjeđe, ali temeljno, nego svaki dan samo malo po površini. Površinsko zalivanje često napravi više štete nego koristi, jer biljka ostaje zavisna od vlage koja brzo ispari.
Neredovno zalivanje usporava rast
Mrkva ne voli nagle promjene. Ako zemlja nekoliko dana bude potpuno suva, pa se onda odjednom zalije velikom količinom vode, korijen doživljava stres. Tada rast može usporiti, a mrkva se može deformisati ili postati tvrđa.
Najbolje je održavati ravnomjernu vlagu. Zemlja ne treba biti stalno mokra, ali ne treba ni da se potpuno isuši. Ako je vrijeme toplo i suvo, mrkvu treba češće provjeravati, jer mlade biljke brzo osjete manjak vlage.
Tvrda zemlja pravi tanku i krivu mrkvu
Pored zalivanja, veliki problem je i zbijena zemlja. Ako je zemlja tvrda, glinovita ili puna grudvi, mrkva ne može lako da raste u dubinu. Tada korijen nailazi na otpor, pa ostane kratak, tanak ili se račva.
Poslije kiše ili zalivanja često se napravi tvrda pokorica na površini. Tu pokoricu treba pažljivo razbiti kada se zemlja malo prosuši. Ne treba kopati duboko, jer se mladi korijen može oštetiti. Dovoljno je lagano razrahliti površinu između redova.
Zalivanje nakon nicanja mora biti pažljivo
Dok mrkva niče, zemlja treba biti stalno blago vlažna, jer sjeme sporo klija i lako propadne ako se površina osuši. Ali kada biljke niknu i ojačaju, zalivanje treba usmjeriti dublje, da korijen krene prema vlazi.
Ako se nastavi samo površinsko kvašenje, mrkva neće razviti snažan i dug korijen. Zato je važno promijeniti način zalivanja kako biljka raste. U početku se čuva vlaga na površini, a kasnije se zaliva dublje i umjereno.
Ne zalivajte jakim mlazom
Mrkva ima sitne i osjetljive mlade biljke. Ako se zaliva jakim mlazom, zemlja se ispira, sjeme se može pomjeriti, a mladi izdanci poleći. Kasnije jak mlaz može sabiti zemlju i napraviti pokoricu.
Najbolje je zalivati blagim mlazom ili kantom sa raspršivačem. Voda treba padati lagano, kao sitna kiša. Tako se zemlja ravnomjerno navlaži, a redovi ostaju uredni.
Prorjeđivanje je važno za krupniju mrkvu
Ako mrkva nikne pregusto, biljke se međusobno guše. Tada svaka ima premalo prostora, pa korijen ostaje tanak i sitan. Mnogi ovo zanemare i kasnije se čude zašto mrkva ne naraste.
Kada biljke malo ojačaju, treba ih prorijediti. Ostavite razmak između biljaka kako bi svaka mrkva imala mjesta da razvije korijen. Bolje je imati manje biljaka koje će narasti krupnije, nego gust red sitnih i tankih mrkvi.
Korov uzima vlagu i hranu
Korov je veliki neprijatelj mrkve, naročito dok je mlada. On brzo niče, uzima vlagu, hranu i prostor, a mrkva zbog toga zaostaje. Ako je gredica zapuštena, zalivanje neće dati pravi rezultat jer dio vode i hrane uzima korov.
Korov treba uklanjati redovno i pažljivo. Mrkva ima plitke mlade korjenčiće, pa se ne smije grubo čupati sve oko nje. Najbolje je čistiti dok je korov mali, a zemlja blago vlažna.
Ne pretjerujte sa stajnjakom
Mrkva ne voli svjež stajnjak. Ako se zemlja prihrani svježim ili jakim stajnjakom neposredno prije sjetve, korijen se često račva, deformiše i raste nepravilno. Tada mrkva može biti ružna, kratka i puna bočnih korjenčića.
Za mrkvu je bolja rahla, dobro pripremljena zemlja bez svježeg stajnjaka. Ako koristite kompost, neka bude zreo i dobro raspoređen. Najvažnije je da zemlja bude mekana, čista i bez velikih grudvi.
Zaključak
Mrkva najčešće ostane sitna i tanka kada se zaliva površinski, neredovno i jakim mlazom. Ako voda ne dolazi dublje u zemlju, korijen se ne razvija kako treba. Još veći problem nastaje ako se zemlja stvrdne i ako biljke rastu pregusto.
Za krupniju i pravilniju mrkvu zalivajte umjereno, ali dublje, održavajte zemlju rastresitom, prorijedite biljke i redovno uklanjajte korov. Kada mrkva ima vlagu u dubini, dovoljno prostora i mekanu zemlju, korijen raste duže, deblje i pravilnije.
