Paradajz sada traži ovu njegu: Biljke ostaju jake, a plodovi budu krupniji
Paradajz u ovom periodu ulazi u jednu od najvažnijih faza rasta. Biljka više ne troši snagu samo na listove i stabljiku, već počinje da usmjerava energiju na cvjetove i prve plodove. Zato je sada vrlo važno da paradajz ima dovoljno vlage, hrane i zaštite od stresa.
Mnogi misle da je dovoljno samo redovno zalivati paradajz, ali prava njega znači mnogo više od toga. Ako se zemlja previše isušuje, pa se onda naglo zalije velikom količinom vode, biljka može doživjeti stres. Tada plodovi često pucaju, listovi se uvijaju, a rast postaje slabiji.
Pravilno zalivanje je najvažnije
Paradajz najviše voli ravnomjernu vlagu. To znači da zemlja oko korijena ne treba biti ni stalno mokra, ni potpuno suva. Najbolje je zalivati rano ujutro ili predveče, kada sunce nije jako i kada biljka može mirno da primi vodu.
Vodu uvijek sipajte oko korijena, a ne preko listova. Mokri listovi, posebno tokom toplih i sparnih dana, mogu povećati rizik od bolesti. Ako je vrijeme veoma toplo, bolje je zalivati češće i umjereno, nego rijetko i previše odjednom.
Malč oko paradajza čuva vlagu
Jedan od najkorisnijih trikova za paradajz jeste malčiranje. Oko biljke se može staviti sloj pokošene trave, slame ili suvog lišća. Taj sloj pomaže da zemlja duže ostane vlažna i da se korijen ne pregrijava tokom velikih vrućina.
Malč takođe sprečava naglo isušivanje zemlje, a paradajz tada mnogo lakše podnosi tople dane. Važno je samo da malč ne bude priljubljen direktno uz stabljiku. Ostavite malo prostora oko same biljke kako ne bi došlo do truljenja.
Prihrana za jaču biljku i krupnije plodove
Kada paradajz počne jače da raste i formira plodove, potrebna mu je dodatna hrana. U ovom periodu dobro mu prijaju prirodne prihrane koje jačaju korijen, stabljiku i cvjetove. Mnogi koriste razrijeđenu koprivu, kompostni čaj ili malo pepela oko biljke.
Pepeo se ne stavlja u velikoj količini. Dovoljno je malo posuti oko biljke i lagano pomiješati sa zemljom, pa zatim zaliti. On može pomoći jer sadrži kalijum, koji je važan za cvjetanje i razvoj plodova. Ipak, ne treba pretjerivati, jer previše pepela može promijeniti zemlju.
Uklonite donje listove koji dodiruju zemlju
Donji listovi paradajza često prvi stradaju, jer su blizu zemlje i lako se zaprljaju poslije kiše ili zalivanja. Ako listovi dodiruju zemlju, bolje ih je ukloniti. Tako se biljka bolje provjetrava i manji je rizik od bolesti.
Ne treba skidati previše listova odjednom. Uklanjajte samo one koji su požutjeli, oštećeni ili leže po zemlji. Zdravi listovi su biljci potrebni jer hrane plodove i pomažu da paradajz normalno sazrijeva.
Biljku obavezno poduprite
Kako paradajz raste, stabljika postaje sve teža, naročito kada se pojave plodovi. Zato je važno na vrijeme vezati biljku uz kolac, špagu ili drugu potporu. Ako paradajz padne na zemlju, plodovi se lakše prljaju, pucaju i trule.
Vezivanje treba raditi pažljivo, bez stezanja stabljike. Najbolje je koristiti mekanu traku ili kanap i ostaviti malo prostora da biljka može dalje da raste.
Ne pretjerujte sa azotom
Jedna česta greška je pretjerana prihrana azotom. Tada paradajz razvije mnogo velikih zelenih listova, ali slabije cvjeta i daje manje plodova. Biljka izgleda bujno, ali rod može biti slabiji.
Zato je sada bolje koristiti uravnoteženu prihranu i više obratiti pažnju na kalijum i redovno zalivanje. Paradajz treba da bude jak, ali ne samo lisnat. Cilj je zdrava biljka koja ima dovoljno snage da iznese krupne i sočne plodove.
Zaključak
Paradajz sada traži mirnu i redovnu njegu. Najvažnije je da ima stalnu vlagu, rastresitu zemlju, dobru potporu i umjerenu prihranu. Ako mu u ovom periodu pomognete na pravi način, biljke će ostati jače, listovi zdraviji, a plodovi krupniji i kvalitetniji.
Ne treba komplikovati. Redovno zalivanje oko korijena, sloj malča, uklanjanje donjih listova i malo prirodne prihrane mogu napraviti veliku razliku u rodu paradajza.
