Paprike su među najosjetljivijim biljkama u bašti kada je u pitanju zalivanje i stanje zemljišta oko korijena. Mnogi primijete da biljka izgleda zdravo, listovi ostaju zeleni, ali rast gotovo potpuno stane. Novi plodovi se sporo formiraju, a stabljika djeluje slabo i iscrpljeno. U velikom broju slučajeva razlog nije nedostatak prihrane, već jedna česta greška koju ljudi nesvjesno ponavljaju odmah poslije zalivanja.
Najveći problem nastaje kada se zemlja poslije zalivanja potpuno sabije i stvori tvrda pokorica oko biljke. Tada korijen mnogo teže dolazi do vazduha, vlaga se nepravilno zadržava, a paprika počinje usporavati rast. Posebno tokom toplih dana zemlja na površini brzo očvrsne, dok ispod može ostati previše mokra. Korijen tada slabi i biljka troši energiju na oporavak umjesto na razvoj novih plodova.
Iskusni baštovani zato uvijek poslije zalivanja lagano rastresu površinski sloj zemlje oko paprike. Dovoljno je nekoliko centimetara plitkog rastresanja motikom ili rukom kako bi zemlja ostala prozračna. Na taj način korijen dobija više kiseonika, voda se ravnomjernije raspoređuje, a biljka mnogo lakše nastavlja rast.
Dodatno pomaže kada se oko biljke stavi tanak sloj pokošene trave, slame ili sitnog suhog lišća. Ovaj sloj zadržava vlagu, sprječava brzo isušivanje i smanjuje stvaranje tvrde kore poslije zalivanja. Zemlja tada ostaje rahla mnogo duže, a paprika lakše podnosi nagle promjene temperature i jake sunčane dane.
Važno je i vrijeme zalivanja. Paprike je najbolje zalivati rano ujutro ili predveče, kada sunce nije jako. Previše hladna voda tokom vrelih dana može dodatno usporiti biljku i izazvati stres korijena. Zato mnogi baštovani koriste vodu koja je odstajala na suncu i dostigla spoljnu temperaturu.
Kada se izbjegne sabijanje zemlje i omogući bolja cirkulacija vazduha oko korijena, paprike često vrlo brzo ponovo krenu sa rastom. Biljka tada formira jače stabljike, više cvjetova i mnogo zdravije plodove tokom cijelog ljeta.
