Krastavac može dati ogroman prinos čak i na malom prostoru, ali samo ako mu se od početka obezbijede pravi uslovi. Najvažnije je da se sadi tek kada se zemlja dobro zagrije jer ova biljka ne voli hladnoću i nagle promjene temperature. Birajte sunčano mjesto koje ima najmanje šest do osam sati direktnog sunca dnevno. Zemlja treba da bude rahla, plodna i bogata organskom materijom, pa je prije sadnje dobro dodati zreo stajnjak, kompost ili humus. Ako sadite u posude, one moraju biti dovoljno duboke i imati rupe za oticanje viška vode jer krastavac brzo razvija korijen i traži dosta hrane i vlage
Sjeme se može sijati direktno u zemlju ili se mogu posaditi već odgojene presadnice. Ako želite raniji i jači start, presadnice su bolji izbor. Razmak je veoma važan jer pregust sklop dovodi do slabijeg provjetravanja i više bolesti. Kod uzgoja uz oslonac svaka biljka mora imati dovoljno prostora da se razvija u visinu i širinu. Odmah nakon sadnje treba postaviti mrežu, kanap ili kolac kako bi se biljka usmjeravala nagore. Kada krastavac raste uspravno, plodovi su čišći, zdraviji i lakše se beru, a sama biljka dobija više svjetlosti i vazduha
Zalivanje je jedna od presudnih stvari ako želite da krastavci rastu kao ludi. Ova biljka traži stalnu i ujednačenu vlagu, ali ne podnosi da stoji u vodi. Najbolje je zalivati rano ujutro ili predveče, direktno u zonu korijena, a ne preko listova. Ako se zemlja često isušuje pa onda naglo natapa, plodovi mogu postati gorki, deformisani ili usporiti rast. Zato je malč veoma koristan jer čuva vlagu, sprečava rast korova i štiti plodove i korijen. Sloj slame, suhe trave ili drugog organskog materijala oko biljke može znatno poboljšati rod
Za obilno rađanje krastavcima je potrebna redovna prihrana. U početku im je važan azot da razviju jaku lisnu masu, ali kada krenu cvjetovi i prvi plodovi, više im prijaju hraniva sa kalijumom i fosforom. Zato je dobro na svakih deset do četrnaest dana dodavati blago tečno organsko đubrivo, kompostni čaj ili prihranu namijenjenu plodovitom povrću. Ne treba pretjerivati sa jakim đubrivima jer tada biljka tjera puno lišća, a daje manje plodova. Ako primijetite blijede listove, spor rast ili slabo cvjetanje, to je znak da biljci nešto nedostaje i da joj treba dodatna hrana
Da bi biljka dugo i snažno rađala, mora se redovno održavati. Suhe i oštećene listove treba uklanjati kako bi se poboljšalo strujanje vazduha i smanjio rizik od pepelnice i truleži. Takođe je važno stalno pratiti pojavu lisnih vaši, grinja i drugih štetočina, jer se na krastavcu brzo šire. Dobra provjetrenost, zalivanje pri dnu biljke i uredan razmak mnogo pomažu da ostane zdrava. Berba mora biti redovna jer što više zrelih plodova skidate, biljka više stvara nove. Ako ostavite da plodovi prerastu, biljka usporava i smanjuje cvjetanje
Od početka do kraja najvažnije je da krastavcu pružite toplotu, sunce, vlažnu ali ne mokru zemlju, dobru prihranu i oslonac za rast. Kada se sve to spoji, i nekoliko biljaka može dati nevjerovatno mnogo plodova tokom cijele sezone. Najveća tajna bogatog roda nije u jednoj čarobnoj stvari nego u pravilnoj njezi bez preskakanja. Redovno zalivanje, prihrana, vezivanje i berba pretvaraju svaku zdravu biljku u pravu malu fabriku krastavaca. Uz malo truda i pažnje, dobićete čvrste, ukusne i domaće plodove koji će pristizati iz dana u dan
