Uzgoj borovnica kod kuće može biti veoma uspješan ako im od početka obezbijedite uslove koje ova biljka voli. Borovnice traže mnogo svjetlosti, ali ne vole ekstremno isušivanje zemlje, pa je najbolje da ih sadite na sunčano mjesto koje tokom dana ima dovoljno topline, a po mogućnosti i malo zaštite od jakog podnevnog udara sunca. Mogu se uzgajati u vrtu, ali i u većim saksijama, što je posebno praktično ako želite lakše kontrolisati zemlju i kiselost supstrata.
Najvažnija stvar kod uzgoja borovnica je zemljište. One ne uspijevaju dobro u običnoj baštenskoj zemlji ako ona nije kisela. Potrebna im je lagana, rastresita i propusna zemlja, bogata organskom materijom, sa pH vrijednošću otprilike između 4,5 i 5,5. Zato se najčešće sade u kiseli treset pomiješan sa piljevinom, borovom korom ili supstratom za acidofilne biljke. Ako zemlja nije dovoljno kisela, biljka će slabo rasti, listovi mogu požutjeti, a rod će biti znatno manji.
Sadnja se obavlja tako da rupa ili saksija bude dovoljno široka da korijen ima prostora za širenje. Na dno je dobro staviti sloj materijala koji zadržava vlagu, ali ipak omogućava oticanje viška vode. Nakon sadnje, borovnice treba zaliti i površinu oko biljke prekriti malčem od borove kore, piljevine ili iglica četinara. Malč je važan jer čuva vlagu, održava kiselost zemljišta i sprečava rast korova. Ako sadite više grmova, ostavite dovoljno razmaka između njih kako bi imali dobru cirkulaciju vazduha i dovoljno prostora za razvoj.
Borovnice vole umjerenu klimu i najbolje napreduju kada nisu izložene velikim temperaturnim šokovima. Većina sorti dobro podnosi zimu, ali tokom ljeta traže redovno zalijevanje, naročito u periodu formiranja plodova. Zemlja treba stalno biti blago vlažna, ali nikako natopljena, jer borovnice ne podnose stajanje vode oko korijena. Najbolje ih je zalijevati kišnicom ili vodom koja nije tvrda, jer previše krečnjačke vode vremenom smanjuje kiselost zemlje i može oslabiti biljku.
Tokom rasta borovnice nije dobro prihranjivati bilo kakvim đubrivom. Potrebna su im đubriva namijenjena biljkama koje vole kiselo zemljište, i to u umjerenim količinama. Orezivanje je takođe važan dio njege, posebno nakon nekoliko godina, kada treba ukloniti stare, slabe i suhe grane kako bi biljka stalno obnavljala rodne izdanke. Ako želite obilniji rod, korisno je posaditi dvije različite sorte koje cvjetaju u slično vrijeme, jer se tako poboljšava oprašivanje i dobijaju se krupniji i brojniji plodovi.
Od početka do kraja, tajna uspješnog uzgoja borovnica je u pravilnoj zemlji, redovnoj vlazi, kiselom supstratu i strpljenju. U prvoj godini biljka se uglavnom prilagođava i razvija korijen, dok ozbiljniji rod dolazi kasnije. Kada se jednom prime i dobiju dobre uslove, borovnice mogu godinama davati zdrave i ukusne plodove. Uz malo pažnje i pravilnu njegu, čak i kod kuće možete imati grmove prepune plavih bobica kao na slici.
